Općina Brckovljani smještena je na istočnom dijelu Zagrebačke županije, a od grada Zagreba udaljena je samo dvadesetak kilometara. Područje općine ima površinu od gotovo 70 km². Omeđeno je sa zapadne strane rijekom Zelinom, s istočne strane rijekom Lonjom, s južne strane područjem Ivanić Grada te sa sjeverne strane područjem grada Sveti Ivan Zelina.

Općinu na dva dijela dijeli državna cesta Zagreb - Bjelovar, kao i željeznička pruga Zagreb - Koprivnica. Na opisanom području smještena su naselja (Brckovljani, Božjakovina, Gračec, Gornja Greda, Hrebinec, Lupoglav, Kusanovec, Prečec, Prikraj, Tedrovec, Štakorovec, Stančić i Gornje Dvorišće) u kojima živi oko 6.500 stanovnika. Veći dio stanovništva zaposlen je u Zagrebu. Značajan broj radi u Centru za smještaj i rehabilitaciju osoba "Stančić" u Stančiću, a jedan dio radi u tvrtki "Božjakovina" d.d., dok manji dio živi od poljoprivredne proizvodnje.

Općina Brckovljani se kao institucija prvi put spominje 1892. godine, a njezino osnivanje zabilježeno je 1. kolovoza navedene godine. Prvi načelnik bio je Stjepan Tedeško iz Brckovljana. U najnovijoj povijesti, odlukom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine ponovno je utvrđen status Općine Brckovljani.

Općina Brckovljani je od početka svog djelovanja učinila značajne korake u poboljšanju komunalne infrastrukture, izgradnji vodovodne i plinovodne mreže i izgradnji nerazvrstanih cesta. S obzirom na dobru povezanost cestama i željeznicom te opskrbljenost pitkom vodom i plinom, Općina Brckovljani, uz tradicionalno gospodarstvo bazirano na poljoprivredi, planira pokretanje i drugih oblika gospodarstva za koje će se u prostornim planovima osigurati posebni uvjeti.

RAZVOJ TEMELJEN NA GEOPROMETN0M POLOŽAJU

Izgradnjom gospodarskih zona očekuje se da će razvoj privatnog poduzetništva (male privrede) u narednom razdoblju predstavljati jednu od najznačajnijih okosnica razvoja općine Brckovljani, a temeljit će se na:

- povoljnom geoprometnom položaju

- mogućnosti infrastrukturnog opremanja

- raspoloživoj radnoj snazi

Geoprometni položaj Brckovljana omogućuje stvaranje značajne urbane aglomeracije, gdje uz stanovanje i koncentraciju centralnih funkcija, proizvodne djelatnosti (čiji razvoj tek započinje) mogu doći do punog izražaja.

Cestovna povezanost:

- Državna cesta D-41 (Zagreb-Vrbovec-Križevci-Koprivnica-granica Mađarske) presijeca općinu u smjeru jugozapad-sjeveroistok. 

- Od državne ceste D-41, u Prikraju se prema jugu odvaja županijska cesta Ž-3074 koja preko Lupoglava vodi na čvorište Ivanić Grad na autocesti Zagreb-Lipovac

- Iz Gračeca se prema sjeveru odvaja županijska cesta Ž-3017 koja preko Stančića i Štakorovca vodi na čvorište Sveta Helena na autocesti Zagreb-Goričan.

Željeznička povezanost:

- Središnjim  dijelom  općine prolazi međunarodna željeznička pruga Rijeka-Zagreb-Budimpešta 

- Južnim dijelom prolazi također međunarodna pruga Zagreb-Vinkovci-Beograd.

U svom nastojanju da potakne što brži razvoj male privrede Općina Brckovljani je osigurala atraktivne lokacije na kojima se mogu smjestiti pogoni male privrede. Tako na području općine postoji pet lokacija koje su predviđene za izgradnju gospodarskih objekata (Božjakovina, Gornje Dvorišće, Gračec, Prikraj i Lupoglav).

POSLOVNI KOMPLEKS U BOŽJAKOVINI

Zona gospodarskih aktivnosti Božjakovina sadrži industrijske objekte, skladišta, velike servise i zanatsku proizvodnju. Izgradnja u ovoj Zoni izvodi se na osnovi Detaljnog plana uređenja. Plan obuhvaća područje veličine oko 18 ha koje obuhvaća i koridor državne ceste D41. Zona obuhvata koristi se danas kao poljoprivredna površina. Područje obuhvata nalazi se južno od važne državne prometnice D41 koja se u Općini Brckovljani naziva Ulicom kralja Zvonimira. Zapadno od Zone nalazi se poljoprivredno područje, istočno su postojeće stambene građevine, a južno je otvoreni odvodni kanal. Detaljnim planom potrebno je realizirati program izgradnje poslovnog kompleksa. Poslovni kompleks treba oblikovati kao jedinstvenu arhitektonsko - urbanističku cjelinu. Unutar koridora prometnica planirani su asfaltni kolnici, pješački hodnici, biciklističke staze te zaštitni pojas zelenila, gdje je to moguće. U tijeku je i priprema za izgradnju komunalne infrastrukture ceste, vodovoda, kanalizacije, plinovoda, telekomunikacija i energetike. Parcele u Zoni gospodarskih aktivnosti Božjakovina su u cijelosti zakupljene, izgrađeni su prvi gospodarski objekti, dok su ostali u pripremi i njihova realizacija se očekuje tijekom 2007. godine. Realizacijom Zone gospodarskih aktivnosti Božjakovina osigurat će se nova radna mjesta čime se omogućava zaposlenost stanovnika na području općine i povećanje standarda i kvalitete života u cijelosti.

Karlo KOLOVRAT