Još je prošle godine Stjepan Makar iz Božjakovine zatražio zaštitu arheoloških nalaza - većeg broja obrađenih

 hrastovih greda postavljenih vodoravno i okomito u dubini potoka, te sloja srednjovjekovne keramike i opeka na desnoj obali potoka Zeline. Ove nalaze zabilježili smo u našem listu prošle godine u studenome.

Pozvani arheolozi-konzervatori iz Ministarstva kulture - uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine našli su u osobi Sjtepana Makara pravog čuvara narodnoga blaga koji uz gospodarsku djelatnost (stočarstvo) obavlja istovremeno zaštitu kulturne, povijesne i gospodarske baštine povjerenog mu dijela nekad uzornoga Državnog poljoprivrednog dobra Božjakovina, a koji se sastoji od perivoja, gospodarskih zgrada i desne obale potoka Zeline - arheološkog nalazišta.

Tijekom rujna ove godine prilikom podizanja nasipa protiv poplava, zaposlenici Vodoprivrede ravnali su teren pomoću mehanizacije na tom području. U predjelu arheološkoga nalazišta pojavili su se novi nalazi u velikom broju, pa su ponovo obaviještene sve nadležne ustanove. Veliki broj "pilota" - zašiljenih hrastovih stupova, gusto zabodenih u nekadašnjoj močvari duljine 2 metra izašlo je na svjetlo dana. Skupa sa stupovima nađena je vodoravno postavljena mosnica duljine 4 metra, širine 40 cm i debljine 20 cm. Sve su to dijelovi mosta dugačkog najmanje 20 metara koji je bio postavljen ukoso u odnosu na potok i povezan gredama duboko u potoku koje i danas učvršćuju obalu da se ne zarušava.

Nađena je keramika srednjega vijeka na samome mostu, što sve ukazuje na vrijeme gradnje. Po svemu sudeći to su dijelovi tvrđave i naselja Božjakovina tipa wasserburg (grada u močvari), čiji su zemljani bedemi i obrambeni jarci ( u što spada i potok Zelina) bili učvršćeni hrastovim gredama.

Među današnjim stanovnicima nema usmene predaje o bilo kakvom mostu na tom području, znači da je davno nestao. Vjerojatno je zapaljen 1591. godine kada je vojska Hasan Paše Bosanskog osvojila i zapalila Božjakovinu, a sklonjeni narod zarobila. Međutim, nakon toga: "kod Biskupove tvrđave Gradeca došlo je do bitke između Turaka i Hrvata kojima je uspjelo svladati Turke i osloboditi 400 zarobljenika, a zarobiti 72 Turčina i zaplijeniti mnoštvo oružja" (iz knjige dr Josipa Butorca Božjakovina - Brckovljani 1209 - 1980.). Kako napreduju zemljani radovi istraživanje se nastavlja, a predmeti se mogu razgledati kod gosp. Makara.

Tekst: Božidar Lovrenčević, pridruženi član Hrvatskog arheološkog društva