U prioritetu izgradnja OŠ Dugo Selo i dogradnja OŠ "Stjepan Radić" Božjakovina, a gradnja OŠ Rugvica u programu Ministarstva obnove. 

Tijekom šestosatnog zasjedanja, s kraćom stankom, dugotrajnih i u trenucima burnih rasprava, polemičnih tonova i oštrih verbalnih "nadigravanja", vijećnici Županijske skupštine većinom su glasova usvojili Strategiju i program održivog gospodarstvenog razvoja Zagrebačke županije. Dugotrajna rasprava o ovom dokumentu kojoj je prethodila tematska rasprava o razvoju gospodarstva, te prethodne rasprave na sjednicama Poglavarstva, obuhvatila je različitost stavova o neophodnosti strategije do onih koji su isticali nepotrebnost iznijetih podataka i troškove izrade. Tako je primjerice vijećnik M. Ivoš (HDZ) istaknuo raskorak naziva ovog dokumenta i njezine suštine koju je usporedio s nekadašnjom "petoljetkom" nazvavši je "trinaestoljetkom", a vijećnik I. Dekanić (HNS) smatra donesenu strategiju istovremeno općom i konkretnom, ali nužnom za razvojne planove Županije i lokalnih jedinica, podržavajući osnivanje razvojne agencije. Usvojena bez glasova oporbenih vijećnika koji su je nazvali "statističkim informatorom", "almanahom podataka", "političkim kišobranom ispod kojeg će se sakrivati loši projekti", Strategija gospodarskog razvoja usvojena je kao osnova za izradu pojedinačnih programa i planova tijekom predstojećih 13 godina.

Raspravi i donošenju Strategije prethodio je aktualni sat s brojnim pitanjima vijećnika. Vijećnik I. Remenar (HSS) iz općine Rugvica postavio je pitanje sufinanciranja troškova javnog prijevoza invalidnih osoba, a župan Kožić odgovorio je kako Županija za tu namjenu treba 1,7 milijuna kuna osigurati u proračunu. Na upit o lošem stanju županijskih cesta, odgovoreno je u vidu najava tematske sjednice Poglavarstva o cestama predviđene za 11. ožujka, kada će se razmatrati mogućnost kreditnog zaduženja Županije za popravak loši h cesta i rješavanje tog problema koji je izražen i na našem području.

Raspodijeljen novac za školstvo i zdravstvo

Prethodno provedena rasprava o školstvu na području Županije održana na prošloj sjednici Skupštine još nije rezultirala zaključcima, iako pripremljeni za ovu sjednicu na kojoj je trebalo utvrditi kriterije i raspodijeliti sredstva za funkcioniranje škola i kapitalnu izgradnju, nisu usvojeni već su udaljeni iz dnevnog reda, kako je rečeno, zbog naknadnog usaglašavanja. No, kriteriji za raspodjelu su usvojeni i 28,2 milijuna kuna decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo je raspoređeno. Raspoređeno je i 11,9 milijuna kuna za provođenje programa srednjeg školstva.

Prioritetna izgradnja i dogradnja škola na dugoselskom području

Prema kriterijima za kapitalne investicije, a zbog izuzetne prenapučenosti sadašnje zgrade OŠ Dugo Selo, u prioritete za izgradnju ušla je nova zgrada Osnovne škole u Dugom Selu, koja bi se trebala graditi 2004./05. godine, za sada još na neodređenoj lokaciji. Temeljem amandmana Kluba vijećnika HDZ-a koji je podnio vijećnik Ivoš, uz podršku ostalih klubova, u prioritetnu izgradnju osnovnog školstva ušla je i dogradnja Osnovne škole "Stjepan Radić" Božjakovina, u kojoj je problem prostora također izražen.

Kod kriterija za izgradnju sportskih dvorana prihvaćen je prijedlog za redoslijed prvenstva prema kojem prvenstvo dobivaju izgradnje sportskih dvorana uz osnovne škole ispred sportskih dvorana uz srednje škole.

Županijski vijećnik I. Remenar osvrnuo se na realizaciju programa CEB u sklopu kojeg su utvrđeni prioriteti izgradnje osnovnih škola u okviru Ministarstva javnih radova, obnove i razvitka, a uz potporu Svjetske banke i sredstava iz državnog proračuna. Poznato je kako je izgradnja nove zgrade za OŠ Rugvica prioritetno u tom programu, no izgradnja se ne ostvaruje dinamikom kakva se očekuje i bila bi potrebna. Remenar smatra kako bi Županija trebala pratiti realizaciju gradnje iz tog programa, te planirati određena sredstva i za te projekte, točnije za uređenje okoliša i druge potrebe koje neće moći isfinancirati sama lokalna samouprava, u ovom slučaju mala općina Rugvica.

“Nužno je razmisliti i o namjeni napuštenih školskih objekata gdje su nekad bile područne škole, a one bi mogle ublažiti veliki priliv stanovništva i smjestiti određeni broj učenika kojima je u matičnim školama tijesno. Osim toga, područne škole i objekti u kojima se nastava nekad odvijala, imali su značajnu ulogu za samo mjesto i stanovništvo gdje su se odvijali svi oblici društvenog života, naglasio je Remenar.

Temeljem kriterija i odluka o podjeli državnog kolača za škole koji je u postupku decentralizacije spušten Županiji, svaka je škola dobila svoj dio. Vjerojatno niti jedna nije dobila preveliki, a svaka bi, sasvim sigurno imala potreba za više novca kako bi organizirala provođenje programa i održavala prostor, nabavljala opremu i drugo. No, morat će se pokriti onime što je proslijeđeno. Nije dobro što je Srednja škola Dugo Selo dobila novac prema kriteriju sadašnjeg broja učenika, koji će se ujesen, nadajmo se, više nego udvostručiti kad se upiše nova generacija učenika, a odljeva u lipnju neće biti s obzirom da radi tek prvu školsku godinu. U sredstvima za opremu škola nastavnim pomagalima još uvijek nije osigurana nabava računala, jer u Županiji tvrde kako je informatička oprema u nadležnosti Ministarstva, pa čak kad je i nastavno pomagalo kao što je slučaj kod odjeljenja koje se školuje za zanimanje računalnog tehničara.

Uz školstvo, novac je slijedom decentralizacije podijeljen i za troškove zdravstvene zaštite, prema zahtjevima domova zdravlja u Županiji, koji tijekom provedbe reforme u zdravstvu postaju ispostave, jer se na nivou Županije osniva jedan dom zdravlja za sve gradove.

Izabrana tajnica Skupštine Zagrebačke županije

Nakon razrješenja prethodno izabranog tajnika Skupštine Zagrebačke županije Zorana Ostovića i njegove ostavke, ponovno je raspisan natječaj za ovu dužnost, te su na ovoj Skupštini vijećnici raspravljali o prijedlogu Odbora za izbor i imenovanje, koji je predlagao Vesnu Fabijančić Križanić, odvjetnicu iz Velike Gorice. Kandidatkinja koja ispunjava uvjete natječaja, izabrana je većinom glasova, uz protivljenje oporbe koja je isticala niz zamjerki kako na postupak izbora, tako i protiv same kandidatkinje.